Komşu Konak
Edirne (Jedrene): Hadrianopolis — car Hadrijan i rimski grad

Edirne (Jedrene): Hadrianopolis — car Hadrijan i rimski grad

13. novembar 2026.10 min čitanja

Hadrianopolis u Edirneu: rimski grad cara Hadrijana, Via Militaris, novčići i bedemi koje danas možete videti. Planirajte rutu kroz rimski Edirne.

Hadrianopolis je rimsko ime Edirnea: prema izvorima, car Hadrijan (vladavina 117–138) ponovo je osnovao trakijsko naselje na obalama Tunce tokom istočne turneje između 123. i 125, okružio ga zidinama i dao mu svoje ime. Grad je ubrzo postao tvrđava na Via Militaris, najprometnijem vojnom putu u Trakiji, kao i kovnica novca, a u kasnom rimskom periodu i glavni grad provincije.

Kafe i restoran

Kafe i restoran

Kafa, poslastice i opuštajuća pauza

Danas ulice Kaleiçija leže nad ovim rimskim jezgrom. Da biste razumeli Hadrianopolis, treba zajedno pogledati kamen bedema, bronze novčiće u džepovima i put koji je prolazio kroz grad.

Ukratko

TemaPodatak
OsnivačRimski car Hadrijan (vladavina 117–138)
Ponovno osnivanjePrema izvorima, između 123. i 125, tokom istočne turneje
PlanRimski vojni logor (castrum), ulice pod pravim uglom
Glavni putVia Militaris (Singidunum–Carigrad, oko 924 km)
Lokalni novacBronze emisije od Hadrijana do Gordijana III (238–244)
Status u kasnoj Rimskoj imperijiGlavni grad provincije Haemimontus (posle Dioklecijana, 284–305)
Državna radionicaRadionica štitova i oružja (Notitia Dignitatum)
Tragovi danasMakedonska kula i arheopark, Arheološko-etnografski muzej Edirnea

Ko je bio car Hadrijan i zašto je osnovao grad?

Publije Elije Hadrijan bio je car iz porodice poreklom iz Italike u Hispaniji, na presto stupio posle Trajana 117. Umesto politike osvajanja svog prethodnika, izabrao je učvršćivanje granica; poznati zid u Britaniji, započet 122, plod je tog pristupa. Ono što je Hadrijana zaista razlikovalo od drugih careva bile su njegove putne turneje: veliki deo vladavine proveo je obilazeći provincije jednu po jednu.

Na tim putovanjima car je gradovima koje je posećivao davao zgrade i novi status, a mnogi gradovi počeli su nositi njegovo ime. Hadrianopolis u Trakiji najtrajniji je primer te politike. Projekat Corpus Nummorum, koji vodi Berlinska akademija nauka, navodi da je grad najverovatnije ponovo osnovan u vezi sa carevom istočnom turnejom. Turski izvori obično navode godine 123/124. Tačan datum osnivanja nije poznat; „između 123. i 125“ najbezbednija je formulacija.

Smeštaj

Smeštaj

Smeštaj u starom gradu Kaleiçi u Edirneu, sa uključenim doručkom

Pre Hadrijana ovde je postojalo naselje poznato kao Odrysa i Orestia. Kako se ime menjalo od Hadrianopolisa do Edrene pa do Edirnea detaljno objašnjavamo u članku poreklo imena Edirne i put od Hadrianopolisa do danas.

Ne mešati: drugi Hadrianopolis

Carevo ime dobilo je više gradova. Pored Edirnea, u Turskoj postoji još jedan Hadrianoupolis: antički grad u okrugu Eskipazar u Karabükü, prvo zvan Kaisareia i poznat kao „Zeugma Crnog mora“ zbog mozaika. Neke vesti koje na mreži pronađete tražeći „iskopavanje Hadrianopolisa“ odnose se na to mesto; iskopavanja u Edirneu vode se oko Makedonske kule.

Kakav je rimski grad bio Hadrianopolis?

TDV Enciklopedija islama definiše Edirne kao „rimski castrum osnovan na najstrategičnijem mestu Trakije“. Castrum je rimsko utvrđeno naselje sa kvadratnim ili pravougaonim planom: sa svih strana okružen zidinama, unutra podeljen dve glavne ulice pod pravim uglom, a ostale ulice paralelne tim osama. Zidovi Hadrianopolisa dizali su se na terenu koji se spušta ka obalama Tunce; reka je bila i prirodni rov i izvor vode.

Proslave

Proslave

Veridbe, mala venčanja i privatne proslave

Ostaci rimskih bedema i Makedonska kula u Edirneu
Ostaci rimskih bedema i Makedonska kula u Edirneu

Iskopavanja pokazuju da grad nije bio samo garnizon. Peć za keramiku pronađena je tokom spašavajućih iskopavanja Muzeja Edirnea oko Makedonske kule 2002–2003. Master rad pripremljen na Univerzitetu Dokuz Eylül 2008, proučavajući keramiku datiranu novčićima i uljanim lampama pronađenim tamo, zaključuje da je u kasnom rimskom periodu u Hadrianopolisu postojala lokalna proizvodnja keramike. Drugim rečima, unutar zidina bili su i zanatlije, radionice i svakodnevna trgovina.

Rimska vrata i kule grada i njihove vizantijske popravke posebna su tema; priču o kuli na rimskim temeljima korak po korak pratite u našem vodiču kroz Makedonsku kulu i bedeme Edirnea.

Hadrianopolis u kasnom rimskom periodu: glavni grad provincije i radionica oružja

Kada je car Dioklecijan (284–305) smanjio i povećao broj provincija, administrativna regija Trakije podeljena je na šest provincija: Europa, Thracia, Haemimontus, Rhodopa, Moesia Secunda i Scythia. Hadrianopolis postao je glavni grad provincije Haemimontus, a grad je izrastao iz tvrđave u regionalni administrativni centar.

Doručak

Doručak

Bogato postavljen turski doručak u bašti

Dokument koji najbolje pokazuje vojni značaj grada jeste Notitia Dignitatum, spisak rimskih državnih službi datiran ranim 5. vekom. Navodi državne radionice oružja (fabricae) istočne polovine imperije, a za Trakiju se pojavljuju samo dva imena: „Scutaria et armorum, Hadrianopolis Haemimonti“ i Marcianopolis. Dakle, Hadrianopolis je bio dom jedne od dve trakijske radionice koje su proizvodile štitove i oružje za vojsku. TDV takođe beleži da su u gradu postojale radionice oružja u 4. veku.

Ova vojna pozicija unela je ime grada u antičke istorijske knjige kroz bitke. Prema TDV, 3. jula 324. Konstantin je u ovom području porazio rivala Licinija. 9. avgusta 378. vojska cara Valensa poročena je od Gota blizu Hadrianopolisa, a car je izgubio život u borbi; događaj je u historiografiji poznat kao „Bitka kod Adrianopola“.

Via Militaris i Via Egnatia: kojim putem je bio Hadrianopolis?

Koji rimski put je prolazio kroz Edirne često se meša. Kratak odgovor: Via Militaris.

  • Via Militaris (Via Diagonalis): Sagrađena u 1. veku, posle što je Trakija postala rimska provincija 45–46. Polazila je iz Singidunuma (Beograd), preko Naissusa (Niš), Serdice (Sofija), Philippopolisa (Filibe/Plovdiv), Hadrianopolisa i Arcadiopolisa (Lüleburgaz) stizala do Carigrada. Ukupna dužina oko 924 km. Duž puta bile su stanice, hanovi, mostovi i stražare.
  • Via Egnatia: Put od oko 1.120 km od Dyrrhachiuma (Drač) na jadranskoj obali do Istanbula. Ulazila je u današnju Tursku kod antičkog Kypsela blizu današnjeg İpsale i stizala do Istanbula duž obale Marmare. Centar Edirnea nije bio na ovom putu; ali jug vilajeta Edirne dodiruje Via Egnatia zahvaljujući Kypselu.

Dva puta su kao dve odvojene arterije koje povezuju Balkan sa Istanbulom: jedan ide iz unutrašnje Trakije ka Dunavu, drugi sa egejske obale ka Jadranu. Hadrianopolis je bila najveća tvrđava na unutrašnjem putu pre Carigrada. U osmansko doba ista ruta korišćena je kao ratni put zvan „Srednja grana“ (Orta Kol).

Postoji i trag gde je rimski put ulazio u grad: TDV piše da se jezgro Gazi Mihal mosta, na strani Kapıkule kod Edirnea, generalno prihvata kao rimsko; vizantijski znakovi na kamenju mosta to podržavaju. Kasnije osmanske faze mosta možete pronaći u našem članku vizantijsko poreklo i natpisi Gazi Mihal mosta u Edirneu.

Bronzani novčić iz vladavine Gordijana III kovan u Hadrianopolisu
Bronzani novčić iz vladavine Gordijana III kovan u Hadrianopolisu

Novčići Hadrianopolisa: ime grada u džepovima

U Rimskoj imperiji srebrni i zlatni novčići kovani su centralno, dok su mnogi gradovi mogli kovati sopstveni bronzani sitni novac. Lokalno kovanje u Hadrianopolisu počelo je u vladavini cara čije ime grad nosi. Prema Corpus Nummorum, grad je bio druga najveća kovnica u Trakiji posle Philippopolisa.

Kovanje je trajalo oko jednog veka, sa kratkim prekidom za vreme Elagabala, Severa Aleksandra i Maksimina Traksa. Vrhunac došao je u vladavini Gordijana III (238–244). U tom periodu grad je kovao novčiće u pet različitih apoena. Na reversu novčića stoji grčki natpis ADRIANOPOLITON, u značenju „naroda Hadrianopolisa“. Na aversu je carev portret, a na reversu bogovi poput Zevsa, Apolona, Serapisa, Tihe i Asklepija, ili gradska kapija sa dve kule. Rimski Provincial Coinage (RPC) katalog u Oksfordu beleži 129 primera ovog tipa sa gradskom kapijom; prosečan prečnik im je 26 mm, a težina oko 9,8 grama.

Slika gradske kapije zanimljiv je detalj: istraživači iz ovih novčića zaključuju da su zidovi popravljeni u vladavini Gordijana III. Posle Gordijanove smrti grad više nikada nije kovao sopstvene novčiće. Danas su ti novčići u zbirkama mnogih muzeja od Sofije do Pariza; Kültür Portalı takođe broji vrednu numizmatičku zbirku Arheološko-etnografskog muzeja Edirnea među istaknutim celinama.

Gde su danas tragovi Hadrianopolisa u Edirneu?

Ostaci rimskog grada rasuti su, ali se mogu videti za pola dana.

Muzej Makedonske kule i arheopark

Kula na severoistočnom uglu Kaleiçija vizantijska je građevina podignuta u 10. veku na rimskom bastionu, a kao muzej otvorena je 8. jula 2026. U arheoparku u njenom dvorištu rimski peći za keramiku i temelji zidova sačuvani su na mestu. Pre odlaska potvrdite radno vreme.

Arheološko-etnografski muzej Edirnea

Muzej iza džamije Selimije, prema Kültür Portalı, otvoren je 13. juna 1971. Prema Vilajetskoj upravi Edirnea, u dvorištu su izloženi rimski sarkofazi i mermerni oltar iz 1. veka n.e. sa figurama Erosa, a unutra nadgrobne stele trakijskog naroda regiona sa personifikovanim „Trakijskim konjanikom“. Prema akademskom radu koji proučava helenističku i rimsku skulpturu muzeja, ovde se čuva 15 dela pronađenih unutar granica Hadrianopolisa: tri statue ili fragmenta statua i 12 votivnih stela i fragmenta. Za pregled muzeja pogledajte naš vodič kroz muzej Edirnea.

Ulice Kaleiçija

Pravougaoni raspored ulica rimskog castruma živeo je u Kaleiçiju vekovima. Posle velikog požara 1905, regulacioni plan koji su 1908. po nalogu gradonačelnika Dilaver Beya naručili francuski stručnjaci ponovo je iscrtao ulice zadržavajući staru šahovsku mrežu. Današnje ulice nisu same rimske puteve, ali logika mreže potiče od Hadrijanove tvrđave. Četvrt možete proći ulicu po ulicu u našem vodiču kroz Kaleiçi Edirnea: istorija, ulice i mesta za posetu.

Deo antičkog rimskog puta popločanog velikim istrošenim kamenim blokovima koji polovično viri iz zemlje, suva trava po ivicama i blago večernje svetlo
Deo antičkog rimskog puta popločanog velikim istrošenim kamenim blokovima koji polovično viri iz zemlje, suva trava po ivicama i blago večernje svetlo

Dan u rimskom jezgru

Kaleiçi je najprirodniji početak za čitanje Hadrianopolisa pešice. Makedonska kula je na severoistočnom kraju četvrti; odatle je lako preći na Arheološko-etnografski muzej iza Selimije. Za Gazi Mihal most potreban je nešto duži hod ka Tunce ili kratak vožnja automobilom.

Komşu Konak je u Kaleiçiju, oko 5 minuta hoda od Ali Paşa pazara i 12–15 minuta od Selimije. Ako želite noćiti u ovoj četvrti nekada okruženoj rimskim zidinama, pogledajte našu stranicu smeštaj u istorijskom konaku u Kaleiçiju, Edirne; ako želite da dan u muzeju započnete u dvorištu, pogledajte našu stranicu turski doručak na tacni u Kaleiçiju; doručak se služi od 09:00 do 13:00. Nemamo privatni parking; parking na spoljnoj ivici Kaleiçija je jednostavan. Rutu možete isplanirati prema našoj lokaciji u Kaleiçiju, Edirne (Google Maps).

Često postavljana pitanja

Gde je Hadrianopolis?+

Hadrianopolis je rimsko ime današnjeg Edirnea. Rimsko jezgro grada jeste četvrt Kaleiçi na obalama Tunce. Na staroj mapi i u današnjem gradu reč je o istom mestu.

Ko je osnovao Hadrianopolis?+

Rimski car Hadrijan (vladavina 117–138) ponovo je osnovao trakijsko naselje, okružio ga zidinama i dao mu svoje ime. Izvori to povezuju sa istočnom turnejom između 123. i 125.

Šta znači Hadrianopolis?+

Znači „grad Hadrijana“. Grčka reč „polis“ znači grad; ime Adrianople korišćeno na Zapadu takođe od toga potiče. Adrianople na zapadnim kartama dolazi iz istog imena.

Da li je Edirne bio na Via Egnatia?+

Ne. Edirne je bio na Via Militaris, koja je išla od Beograda do Istanbula. Via Egnatia prolazila je kroz antički Kypsela, blizu İpsale na jugu vilajeta Edirne. Nije.

Ima li rimskih ostataka u Edirneu?+

Da. Možete videti rimske temelje Makedonske kule, delove zidova i peći za keramiku u arheoparku, kao i rimske sarkofage i stele u Arheološko-etnografskom muzeju Edirnea.

Kada je bila Bitka kod Adrianopola?+

Odigrala se 9. avgusta 378. Vojska cara Valensa poročena je od Gota blizu grada, a Valens je izgubio život u borbi. 9. avgusta 378, kad je vojska Valensa poražena, a car je izgubio život. To je događaj kod grada, ne zasebna građevina u Kaleiçiju.

Da li se u Hadrianopolisu kovao novac?+

Da. Grad je kovao sopstvene bronze novčiće od vladavine Hadrijana do Gordijana III (238–244) i smatran je drugom najvećom kovnicom u Trakiji.

Da li je Hadrianoupolis u Karabükü isto mesto kao Edirne?+

Ne. Hadrianoupolis u okrugu Eskipazar u Karabükü poseban je antički grad poznat po mozaicima. Oba nose ime cara Hadrijana. Nije. Edirne je Hadrianopolis na Tunci.

Da li je Edirne bio na putu Via Militaris?+

Da. Edirne je bio na Via Militaris, glavnom vojnom putu od Singidunuma do Carigrada, dugom oko 924 km. Plan grada prati rimski vojni logor, castrum, sa ulicama pod pravim uglom.

Koliki su novčići Hadrianopolisa sa gradskom kapijom?+

Katalog Rimski Provincial Coinage beleži 129 primera tog tipa. Prosečan prečnik im je 26 mm, a težina oko 9,8 grama. Na reversu stoji grčki natpis ADRIANOPOLITON, u značenju naroda Hadrianopolisa.

Izvori fotografija

  • Ostaci rimskih bedema i Makedonska kula u Edirneu: Dosseman, CC BY-SA 4.0 (https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0), izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Edirne_Roman_Walls_and_Macedonian_Tower_0210.jpg, isečeno i konvertovano u WebP.
  • Bronzani novčić iz vladavine Gordijana III kovan u Hadrianopolisu: Bibliothèque nationale de France (Gallica), javno vlasništvo (https://creativecommons.org/publicdomain/mark/1.0/), izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Monnaie_-_Bronze,_Hadrianopolis,_Thrace,_Gordien_III_-_btv1b85867817_(2_of_2).jpg, isečeno i konvertovano u WebP.

Možda će vam se dopasti i: Smeštaj, Doručak, Proslave.

Ovaj članak je pripremljen uz pomoć veštačke inteligencije, a tim Komşu Konaka ga je proverio na osnovu lokalnog znanja; fotografije istorijskih građevina potiču sa Wikimedia Commons pod licencama navedenim u odeljku Izvori fotografija na kraju; ostale slike su radi zaštite autorskih prava izrađene uz pomoć veštačke inteligencije. Sadržaj je samo informativnog karaktera; pre posete proverite radne dane i radno vreme, cene i aktuelne uslove. Za ispravke ili pitanja pišite nam na info@komsukonak.com.

WhatsAppRezervišite