Vodič kroz Havsa: kompleks Sokullu, kupola za molitvu, spomenik Kurt Bey, sela i plan za pola dana — 27 km od Edirnea. Pročitajte i isplanirajte rutu.
Na vrhu liste mesta za obilazak u Havsi stoji menzilski kompleks koji je Mimar Sinan završio za Sokullu Mehmed-pašu 1576–77: kupolasta džamija, kupola za molitvu usred araste (pokrivene tržničke ulice) i ostaci dvostrukog hamama stoje jedno pored drugog u centru varoši. Havsa je mirna trakijska varoš na starom istanbulskom putu, samo 27 km od Edirnea, i lako se obiđe u poludnevnom izletu.

Kafe i restoran
Kafa, poslastice i opuštajuća pauza
Ono što Havsu čini zanimljivom jeste to što i danas možete pročitati kako se varoš ponovo rodila odlukom jednog vezira. Prema TDV enciklopediji islama, naselje do treće četvrtine 16. veka nije bilo važno mesto; Sokullu je doveo vodu, dao sagraditi kompleks i postao, u suštini, novi osnivač varoši.
Ukratko
| Tema | Podatak |
|---|---|
| Udaljenost od centra Edirnea | 27 km (Generalni direktorat za puteve) |
| Površina | 545 km² |
| Najvažnija građevina | Kompleks Sokullu Mehmed-paše (Kasım-paše), 1576–77 |
| Arhitekta | Mimar Sinan i Ocağ imperialnih arhitekata |
| Još stoji | Džamija, kupola za molitvu, dvostruki hamam (u ruševini), zid sa nišama, masjid-tekija, ugaona česma |
| Opština osnovana | 2. februar 1881. (arhivski dokument koji navodi opština Havsa) |
| Godišnji događaj | Festival poljoprivrednih mašina i stočarstva, prva nedelja septembra |
| Trajanje posete | 1 sat za kompleks, pola dana sa centrom varoši |
Gde je Havsa? Ravnica, brda i putevi
Havsa leži u severnoj polovini vilajeta Edirne, na ravnici koja se proteže sa platoa Lalapaşa. Prema Provincialnoj direkciji za kulturu i turizam Edirnea, okrug graniči sa Kırklareli na istoku, sa centrom Edirnea na zapadu, sa Süloğlu na severu i sa Uzunköprü na jugu. U okrugu nema planina; najviše od niskih brda koja idu sever–jug jeste Doğruk Tepe, a jedna od širokih dolinskih ravni zove se Osmanlı Ovası (Osmanska ravnica). Male reke poput Oğulpaşa, Necatiye i Kuleli ulivaju se u Ergene.
Zemlja je gotovo u potpunosti poljoprivredna. Prema istom izvoru, od 59.096 hektara okruga 44.288 hektara su obradivo zemljište, a samo 25 hektara šuma. U ranom letu dominira pšenica, u julu polja suncokreta. Opštu reljef vilajeta i vezu ovih ravnica sa slivom Ergenea objašnjavamo u našem vodiču priroda i geografija Edirnea.

Smeštaj
Smeštaj u starom gradu Kaleiçi u Edirneu, sa uključenim doručkom
U saobraćaju je Havsa čvor: kroz okrug prolaze autoput D-100 i E-87 i autoput Istanbul–Edirne, kao i pruga. Za putnike iz Istanbula Havsa je poslednja velika stanica pre Edirnea.
Od Hostizosa do Havse: kratka istorija
Prema istoriji opštine Havsa, ime naselja u trakijskom periodu bilo je Hostizos; posle ulaska u osmanske zemlje u 14. veku počelo se nazivati Hosa. Poreklo današnjeg imena je sporno. Jedna priča povezuje ime sa osmanskom princezom „Hafsa“; opština, međutim, napominje da nema dokumenta koji to potvrđuje. U beleškama zapadnih putopisaca iz 15. i 16. veka varoš se pojavljuje pod mnogim različitim transkripcijama, poput Hafsa, Afsa, Hapsa i Capsa.
Prema Provincialnoj direkciji za kulturu i turizam Edirnea, današnja naselja Hacıisa, Hacıgazi i Helvacıbaba nose imena porodica koje su se naselile posle osvajanja. U osmansko doba Havsa je bila jedno od lovišta sultana. Varoš se vratila pod tursku upravu 23. novembra 1922; isti izvor navodi da je Havsa treći put postala okrug 1954.

Proslave
Veridbe, mala venčanja i privatne proslave
Opština je, međutim, starija. Prema osmanskim arhivskim dokumentima koje navodi opština Havsa, opština je osnovana u varoši 2. februara 1881, a prvi načelnik izabran je İbrahim Ağazade Hüseyin Ağa.
Kompleks Sokullu Mehmed-paše: srce menzilskog grada
Kompleks objašnjava zašto je Havsa na mapi. Put između Edirnea i Istanbula bio je najprometnija osmanska ruta u Rumeliji i trebalo je menzil (postajališta) gde su putnici, karavani i vojska mogli prenoćiti. Havsa je postala jedno od njih.
Ko je gradio i kada?
Prema TDV enciklopediji islama, kompleks je završen u AH 984, odnosno 1576–77, prema natpisu koji više ne postoji. Veliki vezir Sokullu Mehmed-paša dao ga je sagraditi sredstvima koje je ostavio sin Kurd Kasım-paša, guverner-general u Mohaču i Temišvaru, koji je pre njega umro. Zato izvori koriste i „Sokullu“ i „Kasım-paša kompleks“. Opština Havsa ističe zanimljiv detalj: deca obično osnivaju vakufe za oce, ali ovde je otac sagradio za sina.

Doručak
Bogato postavljen turski doručak u bašti
U tim godinama Sinan je vodio gradnju džamije Selimije; radove u Havsi morao je voditi zajedno sa timom, Ocağom imperialnih arhitekata (Hassa Mimarları Ocağı). Prema enciklopediji, Sinan je havski kompleks zamislio kao pandan kompleksu u Lüleburgazu koji je takođe gradio za Sokullu u 1560-im.
Izgubljeni delovi kompleksa
U prvobitnom obliku kompleks je obuhvatao džamiju, medresu, arastu, karavansaraj, imaret, dvostruki hamam, tekiju, most, česmu i osnovnu školu. Evlija Çelebi pominje 300 zidanih lukova dućana u varoši i veliki karavansaraj sa 120 ognjišta za 5.000 životinja. Put Istanbul–Edirne išao je ravno kroz arastu; drugim rečima, putnici su ulazili u varoš hodajući sredinom pazara. Prema kulturnim inventarima, kompleks je teško oštećen u zemljotresu 1752; karavansaraj, imaret, medresa i veći deo araste nisu sačuvani.

Šta možete videti danas?
- Džamija: Najbolje sačuvana građevina kompleksa. Prema inventaru nepokretne kulturne baštine vilajeta Edirne, kvadratni molitveni prostor meri oko 12,45 × 12,45 metara; zidovi su od glatko sečenog kamena, a kupola obložena olovom. Prelaz na kupolu čine muqarnas esfe; mermerni mihrab i minber su upečatljivi. Minaret, uništen na Balkanskom ratu, kasnije je obnovljen. Prema opštini, džamija je popravljena 1939.
- Kupola za molitvu: Tačno usred araste, građevina gde četiri stuba povezuju lukovi i na pendentivima stoji kupola. Prema TDV, raspon joj je 9 metara; vrata ka džamiji na istoku i karavansaraju na zapadu susretala su se pod ovom kupolom, a neke ceremonije održavane su ovde. Slični primeri postoje u kompleksima Sokullu u Lüleburgazu i Payasu.
- Dvostruki hamam: U severozapadnom uglu araste, u ruševini.
- Ugaona česma: Na uglu hamama, barokni sebil sa nadstrešnicom i malim kupolama, dodat kompleksu u poslednjoj četvrtini 18. veka.
- Zid sa nišama i masjid-tekija: Funkcija zida sa ognjištima i nišama severozapadno od džamije nije u potpunosti razjašnjena; mala građevina sa mihrabom severoistočno od dvorišta smatra se tekijom koju pominje Evlija Çelebi.

Ako želite da vidite i druga dela Mimara Sinana u Edirneu i okolini, naša lista dela Mimara Sinana u Edirneu stavlja Havsu na istu mapu sa Selimijom i Ali Paşa čaršijom.
Još dve stanice u Havsi: spomenik Kurt Bey i centar varoši
Posle kompleksa možete u centru varoši napraviti još dve kratke stanke:
- Spomenik Kurt Bey: Prema kulturnom inventaru Ministarstva kulture i turizma, ovaj monumentalni grob u parku Milli Egemenlik pored zgrade opštine pripada Kurt Beyu, koji je poginuo u bitci kod Sazlıdere tokom opsade Edirnea 1361. Sastoji se od grobnice od kaplje i mermernog natpisa. Evlija Çelebi ga opisuje kao grob bez kupole, jer nije imao tekiju.
- Most Kurtdere: Mali jednolukni most sa okruglim lukom u mahali Cumhuriyet upisan je 2017; danas je prilično u ruševnom stanju.
Široko područje zapadno od kompleksa danas je park; prema TDV, ovde je verovatno stajao veliki karavansaraj. Znanje da je zemlja na kojoj pijete čaj nekada bila karavansaraj za hiljade životinja parku daje drugo značenje.
Sela Havse i seljačko okruženje
22 sela Havse razbacana su po ravnici sa obe strane puta Edirne–Istanbul. Za seoske populacije i najveća sela pogledajte naš vodič kroz sela i varoši Edirnea; evo nekoliko napomena iz ugla putnika:
- Hasköy: Prema opštini Havsa, vizantijsko ime „Niki“ pripada ovom selu, a ne Havsi kako se često misli.
- Osmanlı Ovası: Najšira dolinska ravnica okruga nosi ovo ime; pogled na ravna polja do horizonta ovde je najjasniji.
- Seoski putevi: Ravni asfaltni putevi između sela na ravnici pogodni su za bicikl ili sporu vožnju u sezoni suncokreta. Pazite na makadam posle kiše.
Za uporedni prikaz okruga sa drugima, populaciju i rang razvoja dobar početak je naš vodič kroz okruge Edirnea.
Šta jesti u Havsi: festival i trakijski sto
Među proizvodima Edirnea sa geografskom oznakom nema onog koji nosi ime Havse; kuhinja okruga oslanja se na iste sastojke kao okolni trakijski okruzi: maslac, beli sir, hleb i peciva od pšenice sa ravnice, meso i entrails. Najbolja prilika da upoznate trpezu varoši jeste Festival poljoprivrednih mašina i stočarstva, svake godine u prvoj nedelji septembra. U okviru festivala opština Havsa održava Takmičenje u domaćoj kuhinji u kategorijama domaćih jela, peciva i slatkiša; 24. festival 2025. održan je 4–7. septembra, a takmičenje je taj put održano po 8. put. Datume festivala svake godine objavljuju iznova; pre odlaska potvrdite objavu opštine.
Za one koji na povratku u Edirne žele da probaju najpoznatiji ukus Trakije, naš vodič za edirnski tava ciğer (prženi džiger) objašnjava šta se servira i kako.

Plan poludnevnog izleta iz Edirnea u Havsu
Najviše smisla ima planirati Havsu kao kratak izlet iz centra Edirnea. Vožnja od 27 km automobilom traje oko pola sata.
1. Jutro: Posle doručka u Edirneu krenite ka Istanbulu. 2. Kompleks (1 sat): Prvo portik za kasnije dolazeće kod džamije, zatim prošetajte ispod kupole za molitvu do ugla sa hamamom i česmom. Džamija je otvorena za molitvu; u vreme namaza posetu skratite i obucite odeću koja prekriva ramena i kolena. 3. Spomenik Kurt Bey i park (30 min): Kratka pauza u parku pored zgrade opštine. 4. Posle podne: Povratak u Edirne seoskim putevima ili istog dana nastavak ka Lalapaşa.
Veče u gradu zaokružuje izlet u Havsu osvetljenom kupolom Selimije. Ako želite noćenje u centru, pogledajte našu stranicu smeštaj u centru Edirnea, a ako dan želite da počnete doručkom u istorijskom dvorištu pre polaska, našu stranicu doručak u istorijskoj kući u Kaleiçiju. Parking na spoljnoj ivici Kaleiçija je jednostavan; kao polaznu tačku možete koristiti našu lokaciju u Kaleiçiju, Edirne (Google Maps).
Često postavljana pitanja
Koliko km je Havsa od Edirnea?+
Prema podacima Generalnog direktorata za puteve, centar Havse udaljen je 27 km od Edirnea; automobilom traje oko pola sata. 27 km i oko pola sata autom čine je kratkim izletom, ne drugim krajem pokrajine. Red javnog prevoza ipak proverite, jer se menja.
Koja su mesta za obilazak u Havsi?+
Glavna su džamija, kupola za molitvu, dvostruki hamam i ugaona česma kompleksa Sokullu Mehmed-paše i spomenik Kurt Bey u parku Milli Egemenlik.
Kada je sagradjen kompleks Sokullu u Havsi?+
Prema TDV enciklopediji islama, kompleks je završen 1576–77. Sokullu Mehmed-paša naručio ga je od Mimara Sinana sredstvima sina Kurd Kasım-paše.
Da li je džamija u Havsi delo Mimara Sinana?+
Da. Kompleks je naručen od Sinana, a gradnju je vodio Sinanov Ocağ imperialnih arhitekata. Dizajn liči na Sinanov kompleks Sokullu u Lüleburgazu.
Odakle ime Havsa?+
Prema opštini, u trakijskom periodu zvalo se Hostizos, a u ranom osmanskom dobu Hosa. Kaže se da dolazi od dame „Hafsa“, ali nema dokumenta koji to potvrđuje. Priča o dami Hafsa nema dokumenta, pa je ne uzimajte kao sigurno poreklo imena.
Po čemu je Havsa poznata?+
Najviše po kompleksu Sokullu i kupoli za molitvu. Festival poljoprivrednih mašina i stočarstva, svake godine u ranom septembru, takođe je najpoznatiji događaj okruga.
Kada je Havsa postala opština?+
Prema osmanskim arhivskim dokumentima koje navodi opština Havsa, opština je osnovana u varoši 2. februara 1881. To nije datum kompleksa iz 1576–77.
Da li se u Havsu može stići javnim prevozom?+
Havsa je na autoputu Edirne–Istanbul. Pošto se opcije i vozni redovi javnog prevoza mogu menjati, pre polaska potvrdite aktuelne informacije; za fleksibilnost je praktičniji sopstveni automobil. Sopstveni automobil daje oko pola sata bez čekanja reda, a javni prevoz proverite tog dana.
Kolika je površina Havse?+
Havsa ima 545 km² i udaljena je 27 km od centra Edirnea, prema Generalnom direktoratu za puteve. Najvažnija građevina je kompleks Sokullu Mehmed-paše iz 1576–77. Arhitekta je Mimar Sinan, uz Ocağ imperialnih arhitekata.
Šta je ostalo od kompleksa Sokullu u Havsi?+
Još stoje džamija, kupola za molitvu usred araste, dvostruki hamam u ruševini, zid sa nišama, masjid-tekija i ugaona česma. Kompleks je menzilski i završen je 1576–77.
Izvori slika
- Džamija Sokullu Mehmed-paše, Havsa: Sadrettin, CC BY-SA 4.0 (
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0), izvor:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Havsa_-_Sokullu_Mehmet_Pasha_Mosque,_Havsa_-_20250601105834.jpg, isečeno i konvertovano u WebP. - Kupola za molitvu kompleksa Sokullu u Havsi: Sadrettin, CC BY-SA 4.0 (
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0), izvor:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Havsa_-_Sokullu_Mehmet_Pasha_Mosque,_Havsa_-_20250601105511.jpg, isečeno i konvertovano u WebP.



