Otkrijte džamiju Selimija u Edirneu: istoriju, kupolu od 31,30 m, minarete sa tri šerefeta i obnovu završenu 2026. Pročitajte ovo pre posete.
Džamija Selimija (Selimiye) u Edirneu (Jedrene) podignuta je po naredbi sultana Selima II, a sagradio ju je Mimar Sinan između 1568. i 1574. godine; za namaz je otvorena 14. marta 1575. Sa jednom kupolom prečnika 31,30 metara i četiri minareta visine 70,89 metara smatra se vrhuncem osmanske arhitekture. Završena dok je Sinan bio u osamdesetim godinama, džamija i njen kompleks na UNESCO-voj listi svetske baštine su od 2011.

Kafe i restoran
Kafa, poslastice i opuštajuća pauza
Selimiju ne izdvaja samo veličina, nego i način na koji kupola, oslonjena na osam stubova, pokriva unutrašnjost gotovo bez pregrada. Umesto šume stubova ulazite u jedan svetao prostor; tu je Sinanovo pola veka traganja stiglo do kraja.
Ukratko
| Tema | Podatak |
|---|---|
| Naručilac | Sultan Selim II |
| Arhitekta | Mimar Sinan |
| Gradnja | 1568–1574; otvorena za namaz 14. marta 1575. |
| Glavna kupola | Prečnik 31,30 m, visina 42,25 m (TDV); UNESCO prečnik daje kao 31,5 m |
| Noseći sistem | 8 dvanaestostranih stubova |
| Minareti | 4, svaki sa tri šerefeta, 70,89 m |
| Molitvena dvorana | Oko 45 × 36 m (UNESCO) |
| Spoljno dvorište | 130 × 190 m |
| UNESCO | 2011, kriterijumi (i) i (iv), lokalitet 2,5 ha, tampon zona 37,5 ha |
| Poslednja obnova | Počela u novembru 2021; ponovo otvorena za namaz u punom kapacitetu 18. februara 2026. |
| Lokacija | Centar Edirnea, na uzvišenju poznatom kao Kavak Meydanı; 12–15 minuta hoda od Kaleiçija |
Istorija džamije Selimija: od Kavak Meydanı do 1575.
Selimija se diže na jednoj od najviših tačaka grada, nekad poznatoj kao Kavak Meydanı (Trg topola). Prema TDV Enciklopediji islama, na ovom mestu ranije je stajala prva osmanska palata u Edirneu, Stara palata (Sarây-ı Atîk). Sinanov izbor mesta bio je urbanistička odluka: Edirne je grad u ravnici, a ovo uzvišenje od oko 70 metara čini džamiju vidljivom sa svih strana.
Natpis iznad vrata džamije beleži da je gradnja počela 1568. (976. godine po hidžri, AH 976). Prema izvorima, naredba carskog divana od 20. juna 1568, upućena kadiji Edirnea, tražila je da se pregledaju trgovci drvnom koji su dizali cene zbog gradnje džamije; to ukazuje da je gradilište postavljeno tog leta.

Smeštaj
Smeštaj u starom gradu Kaleiçi u Edirneu, sa uključenim doručkom
Istoričari na različite načine objašnjavaju zašto je Selim II izabrao staru prestonicu, a ne Istanbul: najčešće se navode dugo vreme koje je kao princ proveo u Edirneu, status grada kao kapije Rumelije (osmanskog Balkana) i to što su pohodi na zapad vođeni odavde. Sultan je umro u decembru 1574, pre nego što je video otvaranje džamije. Selimija je prvi put otvorena za namaz 14. marta 1575; vakufnama kompleksa datirana je 7. maja 1579.
Da priču o ovoj džamiji, poznatoj kao Sinanovo remek-delo, čitate uporedo sa ostalim majstorovim delima u Edirneu, poput mostova, palatskih zgrada i hamama, pogledajte naš vodič kroz dela Mimara Sinana u Edirneu.

Arhitektura džamije Selimija: jedna kupola na osam stubova
Plan Selimije je osmougao upisan u kvadrat. Prema podrobnom opisu u TDV Enciklopediji islama, glavna kupola počiva na osam dvanaestostranih stubova, od kojih je šest slobodnostojećih, a dva su na uglovima mihrabskog dela. Slobodnostojeći stubovi povezani su sa zidnim stubovima malim lukovima, a između njih su gornje galerije koje predvode stubovi i lukovi; tako se veliki središnji prostor skuplja pod kupolom a da se uopšte ne deli.

Proslave
Veridbe, mala venčanja i privatne proslave
Zašto se mere razlikuju od izvora do izvora?
TDV daje prečnik kupole kao 31,30 m, dok UNESCO-v tekst upisa daje 31,5 m; za visinu TDV daje 42,25 m, a neki izvori koriste 43,28 m. Glavni razlog razlike jeste tačka od koje se meri, unutrašnja površina ili spoljna obloga. Istoričari arhitekture značaj Selimije vide manje u samom prečniku, a više u sposobnosti da kupolu ove veličine pokrije sa tako malo oslonaca i sa toliko prozora.
Kako je kupola sagrađena?
Prema kazivanju TDV, najpre su četiri stuba spojena lukovima okrenutim jedan prema drugom, zatim su lukovi prebačeni preko ostalih stubova da se kostur zatvori. Osam kula za prenos težine oko kupole prebacuje opterećenje na spoljne zidove preko potpornih lukova. Na uglovima su četiri egzadre (niše sa polukupolom); polukupola na strani mihraba postavljena je za jedan nivo niže od ugaonih egzadri. Prozori sa polukružnim lukom otvaraju se u egzadrama, u polukupoli mihraba i unutar šiljastih lukova na gornjem delu fasada.
Spolja, galerije oživljene nizom naizmeničnih velikih i malih lukova i prozorima koji su probijeni, prema TDV, postoje samo na ovoj građevini. Građena od žućkastog tesanog kamena, građevina koristi i dvobojne kamene lukove i umetke od obojenog kamena.

Doručak
Bogato postavljen turski doručak u bašti
Četiri minareta i stepeništa na tri strane
Četiri minareta Selimije uokviruju kupolu poput rama. Minareti, sa kaneliranim cilindričnim telom, prelazom od mukarnasa i po tri šerefeta, visoki su 70,89 metara prema TDV; kad se mere sa vrhom (alemom) i kupom, izvori daju i veće brojke.
I položaj minareta bio je novina. U ranijim sultanovim džamijama minareti su stajali tamo gde se dvorište sastaje sa glavnom građevinom ili na spoljnim uglovima dvorišta. U Selimiji, prvi put, četiri minareta niču sa uglova kupolne molitvene dvorane. Ta odluka promenila je i plan i crtež fasade i učinila da građevina izdaleka izgleda kao jedna uspravna masa. Prema TDV, minareti se razaznaju sa 10–15 km.
Dva minareta sa strane dvorišta imaju tri odvojena stepeništa koja vode do šerefeta:
1. Prvo stepenište ide pravo do gornjeg šerefeta. 2. Drugo stepenište stiže do donjeg i srednjeg šerefeta. 3. Treće stepenište staje na svakom šerefetu.
Tako tri osobe mogu da stignu do odvojenih šerefeta a da se ne vide. Ovo rešenje prvi put je isprobano u Edirneu na minaretu džamije Üç Şerefeli (1438–1447); Sinan ga je na Selimiji iznova protumačio.
Unutrašnjost: mahfil mujezina, mihrab, minber i pločice
Mahfil mujezina i lale okrenut naopako
Tačno ispod kupole stoji uzdignuti drveni mahfil mujezina. Prema TDV, mahfil počiva na jedanaest mermernih stubova povezanih režnjastim šiljastim lukovima, a ispod njega je bazen sa česmom; do mahfila se stiže stepeništem unutar poligonalnog stuba na severozapadu. Drvene površine ukrašene su ručno oslikanim motivima u naturalističkom stilu. Reljef lale okrenute naopako na jednom od stubova postao je predmet narodnih priča; vezu između lale i Edirnea možete pročitati u našem tekstu lale u Edirneu i naopaki lale Selimije.
Mihrab i minber
Mihrab je smešten u zid niše nastale tamo gde se središnji prostor duboko uvlači prema kibli. U ovom delu zidovi su, do donjeg nivoa drugog reda prozora, obloženi pločicama slikanim ispod gleđi; mermerni mihrab ima mukarnas, a kruna mu je bogato rezbarena. Mermerni minber ističe se bočnim pločama sa geometrijskim ažurom (probijenom rezbarijom). U baldahinu minbera je pano od pločica sa kompozicijom rascvetale prolećne grane, sa motivima lale, ruže, karanfila i zumbula.
Sultanski mahfil i ćelija za povlačenje
Sultanski mahfil u istočnom uglu nastao je tako što je galerija na ovoj strani produžena napolje lučnim nizom na stubovima. Pločice sa naturalističkim šarama na njegovim zidovima najživlje su obojene površine u građevini. Ćelija za itikaf (itikâf), do koje se stiže kroz vrata levo od mihraba, jednostavna je prostorija usađena u debljinu kibla-zida i osvetljena malim prozorom.
Izničke pločice i slikana dekoracija
UNESCO naglašava da izničke pločice (İznik) u unutrašnjoj dekoraciji Selimije potiču iz najsjajnijeg razdoblja ove umetnosti i predstavljaju nivo koji u ovom materijalu nikad nije prevaziđen. Pločice se vide u delu mihraba, u sultanskom mahfilu i na minberu, kao i u lunetama prozora na strani kible, u ispisanim medaljonima u pazušcima lukova i na prozorima trijema. Donje lunete prozora, polukupole, egzadre i glavna kupola ukrašene su ručno oslikanim motivima.

Dvorište, šadrvan i raspored kompleksa
Džamija stoji nasred pravougaonog spoljnog dvorišta od 130 × 190 metara, na podestu podignutom za nekoliko stepenika. Tremno dvorište na severu i molitvena dvorana pokrivaju dve pravougaone površine približno iste veličine, 60 × 44 metra.
- Tremno dvorište: Opasano je osamnaest kupolnih trijemova i dvobojnim kamenim lukovima koji počivaju na granitnim i mermernim stubovima sa kapitelima od mukarnasa.
- Šadrvan: Mermerna česma nasred dvorišta ima šesnaestostrani bazen; gornji deo je probijen i ukrašen geometrijskim motivima.
- Trijem: Ima sedam traveja; pet je pod kupolom, a središnja kupola je režnjasta. Donji prozori imaju lunete od ispisanih pločica.
Ostale građevine kompleksa raspoređene su oko džamije: Dârülhadis (škola hadisa) na jugoistoku, medresa Dârülkurrâ (škola učenja Kurana) na jugozapadu, a na zapadu mekteb i arasta (pokrivena čaršija) sa 124 dućana. Džamija, medrese i istočni dućani araste Sinanovo su delo; zapadne dućane araste, njen krov, molitvenu kupolu i školu dovršio je Mimar Davud Ağa u vreme Murada III. Ako Selimijino doba želite da vidite razdoblje po razdoblje, uz ostale spomenike grada, naš vodič kroz istorijske spomenike Edirnea dobar je početak.
Upis na UNESCO i istorija obnove
Džamija Selimija i njen društveni kompleks uvršteni su na Listu svetske baštine na 35. zasedanju UNESCO-a 2011. Upis počiva na dva kriterijuma: kriterijum (i) građevinu određuje kao remek-delo Sinanovog stvaralačkog genija; kriterijum (iv) kaže da džamija predstavlja najsjajnije razdoblje Osmanlija i najskladniji izraz tipa kulije (külliye, džamijski kompleks). Lokalitet je zaštićen Zakonom br. 2863 o zaštiti kulturnih i prirodnih dobara i Zakonom br. 5737 o vakufima.
Glavna razdoblja popravki tokom četiri i po veka džamije jesu:
| Razdoblje | Događaj |
|---|---|
| 31. jul 1752. | Veliki zemljotres koji je potresao Edirne ostavio je oštećenja na građevini |
| 1761–1762 | Popravke u celom kompleksu; prema jednoj studiji u Belletenu, trošak je bio 774.315 akče |
| 1983–1984 | Obuhvatna popravka; neke gipsane rešetke prozora zamenjene su običnim staklom i pleksiglasom |
| Novembar 2021 – 2026 | Obnova Generalne direkcije vakufa pod nadzorom naučnog odbora |
U poslednjoj obnovi glavna kupola ojačana je injektiranjem, olovni pokrov je obnovljen, a kasnije intervencije na bazi cementa uklonjene su. Kako je prenela agencija Anadolu (AA), delovi 264 unutrašnje gipsane rešetke prozora zamenjeni 1983. obnovljeni su sistemom bočnog stakla vernim originalu; konzervacija ulaznih vrata i kapaka od kündekarija (kündekari, preklopne drvene ploče) završena je u oktobru 2024. Džamija je tokom ovog procesa delimično ostala otvorena i ponovo je primila vernike u punom kapacitetu, uz ikindija-namaz, 18. februara 2026.

Kratke beleške pre posete
Selimija nije muzej nego džamija u kojoj se klanja pet dnevnih namaza; nema utvrđeno radno vreme blagajne, a posete staju za vreme molitve. Planiranje vremena, odevanje, pravila za obuću i fotografisanje pokrivamo u tekstu radno vreme džamije Selimija u Edirneu, a obilazak korak po korak, uključujući dvorište i Arastu, u vodiču za posetioce džamije Selimija. Ulaz je besplatan; podatke koji se mogu menjati potvrdite na aktuelnom izvoru pre polaska.
Nekoliko saveta za čitanje arhitekture:
- Jutarnja svetlost: Svetlost koja ulazi kroz prozore u tamburu kupole menja boju unutrašnjosti iz sata u sat. Koliko stubovi deluju vitko lakše ćete primetiti ujutru.
- Stanite u središte: Stanite pored mahfila mujezina i pogledajte gore; osmougao koji obrazuju osam stubova i ugaone egzadre možete videti u isto vreme.
- Šetnja spolja: Prošetajte uz zid dvorišta da pogledate kule za prenos težine, podnožja minareta i dvostruki niz galerija na južnoj fasadi.
Šetnja od Kaleiçija do Selimije duga je oko 950 metara i traje 12–15 minuta. Naša lokacija u Kaleiçiju, u Edirneu (Google Maps) može da posluži kao polazna tačka; u Kaleiçiju nema sopstvenog parkinga, a parkiranje na spoljnoj ivici mahale je lako. Za ranu jutarnju posetu smeštaj u Edirneu na pešačkoj udaljenosti od Selimije olakšava dolazak; posle posete, dvorište u Kaleiçiju za pauzu uz kafu udaljeno je samo nekoliko ulica.
Često postavljana pitanja
Kada je i ko sagradio džamiju Selimija?+
Sagradio ju je Mimar Sinan po naredbi sultana Selima II između 1568. i 1574, a za namaz je otvorena 14. marta 1575.
Koliko je široka kupola džamije Selimija?+
Prema TDV Enciklopediji islama, prečnik je 31,30 metara, a visina 42,25 metara. UNESCO prečnik daje kao 31,5 metara; razlike dolaze od merne tačke. Razlika je u tački merenja, ne u dve kupole.
Koliko su visoki minareti džamije Selimija?+
Svaki od četiri minareta ima tri šerefeta i, prema TDV, visok je 70,89 metara. Dva minareta sa strane dvorišta imaju tri odvojena stepeništa do šerefeta.
Zašto je džamija Selimija sagrađena u Edirneu?+
Istoričari kao glavne razloge navode dugo vreme koje je Selim II kao princ proveo u Edirneu, status grada kao kapije Rumelije i to što su pohodi na zapad vođeni odavde. Istoričari ta tri razloga stavljaju zajedno.
Kada je džamija Selimija uvrštena na UNESCO listu?+
Džamija i njen kompleks uvršteni su na UNESCO-vu Listu svetske baštine 2011. Upis počiva na kriterijumima (i) i (iv).
Koliko stubova ima džamija Selimija?+
Glavna kupola počiva na osam dvanaestostranih stubova. Šest ih je slobodnostojećih, a dva su na uglovima mihrabskog dela.
Zašto je mahfil mujezina u Selimiji poznat?+
Ispod drvenog mahfila, koji se diže na jedanaest mermernih stubova tačno ispod kupole, nalazi se bazen sa česmom. Reljef lale okrenute naopako na jednom od stubova takođe je postao predmet narodnih priča.
Da li je obnova džamije Selimija završena?+
Posle obnove koja je počela u novembru 2021, džamija je ponovo otvorena za namaz u punom kapacitetu 18. februara 2026. Status nekih pratećih radova, poput uređenja okoline, potvrdite pre polaska.
Kada je Selimija otvorena za namaz?+
Otvorena je za namaz 14. marta 1575, posle gradnje 1568–1574. Naručilac je sultan Selim II, a arhitekta Mimar Sinan. Glavna kupola ima prečnik 31,30 m i visinu 42,25 m prema TDV; UNESCO prečnik daje kao 31,5 m.
Kolika je molitvena dvorana i dvorište Selimije?+
Molitvena dvorana je oko 45 × 36 m, prema UNESCO. Spoljno dvorište je 130 × 190 m. Noseći sistem ima 8 dvanaestostranih stubova, a četiri minareta, svaki sa tri šerefeta, visoka su 70,89 m.
Izvori fotografija
- Džamija Selimija, južna fasada: Dosseman, CC BY-SA 4.0 (
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0), izvor:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Edirne_Selimiye_Mosque_Exterior_South_side_037.jpg, isečeno i pretvoreno u WebP. - Glavna kupola džamije Selimija, viđena iznutra: Tarikkaanmuslu, CC BY-SA 4.0 (
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0), izvor:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Interior_of_dome,_Selimiye_Mosque,_Edirne_-_Tarik_Kaan_Muslu.jpg, isečeno i pretvoreno u WebP.



