Velika sinagoga u Edirneu: od požara 1905. do obnove 2015, dizajn France Depréa i saveti za posetu u Kaleiçiju. Pročitajte pre odlaska.
Velika sinagoga u Edirneu istorijsko je mesto bogosluženja na Maarif Caddesi u Kaleiçiju, podignuto posle velikog požara 1905. i koje nosi hebrejsko ime „Kal Kadoş ha-Gadol“ (Sveta velika sinagoga). Dizajnirao je francuski arhitekta France Depré, a prema većini izvora inspirisan je Leopoldstädter Tempelom u Beču; zgrada je dugo godina stajala nekorišćena pre nego što ju je Generalna direkcija vakufa obnovila i ponovo otvorila 26. marta 2015. Danas je, kao jedna od najupečatljivijih fasada u Kaleiçiju, deo višeslojnog arhitektonskog nasleđa grada.

Kafe i restoran
Kafa, poslastice i opuštajuća pauza
Ukratko
| Tema | Podatak |
|---|---|
| Puno ime | Kal Kadoš ha-Gadol (Velika sinagoga) |
| Lokacija | Kaleiçi, mahala Dilaver Bey, Maarif Caddesi |
| Građevinska dozvola | Carski ferman od 6. januara 1906 |
| Otvaranje | Po uobičajenom shvatanju 1907; prema izvorima zasnovanim na natpisu na ulazu april 1909 |
| Arhitekta | France Depré |
| Model | Leopoldstädter Tempel, Beč (prema većini izvora) |
| Stil | Neo-maurski (Moorish Revival) |
| Kapacitet | Prema izvorima 1.200 ljudi (900 muškaraca, 300 žena) |
| Obnova | Generalna direkcija vakufa, 2010–2015 |
| Ponovno otvaranje | 26. mart 2015 |
Veliki požar 1905. i rođenje velike sinagoge u Edirneu
Početkom 20. veka Edirne je bio dom jednoj od najvećih sefardskih zajednica u Osmanskom carstvu. Pošto su kongregacije različitog porekla osnivale sopstvene sinagoge, do kraja 19. veka u gradu ih je bilo trinaest. Prema evidencijama turske jevrejske zajednice, imena odražavaju mesto odakle su došli osnivači: Aragon, Alamanes, Budin, Evora, Geruş, İtalyan, Katalonya, Mayorka, Portekiz, Pulya, Romanyot, Sicilya i Toledo.
Ta imena takođe sumiraju demografsku istoriju grada. Romanyot podseća na staru grčkogovornu jevrejsku zajednicu koja živi u regionu još od vizantijskog perioda. Imena poput Aragon, Katalonya (Katalonija), Toledo, Evora i Portekiz (Portugal) pokazuju poreklo sefardskih porodica koje su posle 1492. došle na osmanske teritorije sa Iberijskog poluostrva. Budin (Buda), Alamanes (nemačkog porekla), İtalyan i Sicilya podsećaju na grupe iz Centralne Evrope i Mediterana. To što je svaka kongregacija čuvala svoje mesto bogosluženja pretvorilo je tkivo Edirnea u mozaik.
Ta slika se promenila katastrofom poznatom kao Harik-i Kebir (Veliki požar). Prema istim izvorima, požar koji je 2. septembra 1905. noću izbio u Kaleiçiju trajao je 18 sati; 1.430 zgrada potpuno je izgorelo, među njima oko 1.100 kuća, 5 škola i 13 sinagoga. Zajednica od oko 20.000 ljudi izgubila je u jednoj nesreći sva mesta bogosluženja.

Smeštaj
Smeštaj u starom gradu Kaleiçi u Edirneu, sa uključenim doručkom
Da ne bi bilo problema pri deljenju pomoći, odlučeno je da se umesto trinaest malih sinagoga podigne jedna velika zgrada. Dozvolu za gradnju dao je ferman sultana Abdülhamida II od 6. januara 1906, a zgrada je počela da raste na parcelama sinagoga Mayor i Pulya, uništenih u požaru. Prema izvorima, gradnja je koštala 1.200 zlatnika.
Datum otvaranja u izvorima se pojavljuje u dve različite forme. Većina publikacija u Turskoj piše da je zgrada otvorena za bogosluženje 1907. Izvori turske jevrejske zajednice, pozivajući se na natpis koji je nekada bio na unutrašnjoj strani vrata u ulaznom holu, navode da je otvorena u aprilu 1909, na pragu Pasovera (Pesah).
Sinagoga je važna i za istoriju muzike: smatra se da je Maftirim, jedan od najkarakterističnijih žanrova sinagogske muzike u Turskoj, nastao u Edirneu, a ta tradicija nastavljena je i u Velikoj sinagogi.

Proslave
Veridbe, mala venčanja i privatne proslave

Arhitektura: dizajn od Beča do Edirnea
Arhitekta zgrade bio je Francuz France Depré. U turskim izvorima se modelna zgrada obično naziva samo „Bečka sinagoga“. Većina međunarodnih izvora identifikuje je kao Leopoldstädter Tempel, koji je dizajnirao Ludwig Förster i otvoren 1858; neki izvori ukazuju na sefardsku sinagogu u Beču. Sigurno je da zgrada u Edirneu prati arhitektonski jezik oblikovan u Beču sredinom 19. veka.
Leopoldstädter Tempel bila je najveća sinagoga u Beču i građena je u neo-maurskom stilu (Moorish Revival). Njena trodelna fasada, sa visokim centralnim delom i nižim krilima sa obe strane, postala je model sinagogama podignutim u mnogim evropskim gradovima narednih decenija. Depré je ovaj raspored u Edirne doneo oko pola veka kasnije, i među kućama Kaleiçija pojavila se fasada potpuno druge razmere.
Istaknute crte arhitekture:

Doručak
Bogato postavljen turski doručak u bašti
- Trodelna fasada: Visok glavni blok u sredini, sa nižom kulom sa svake strane. Ovaj raspored zgradi daje simetričan i monumentalan izgled sa Maarif Caddesi.
- Materijal: Glavna noseća konstrukcija od opeke; unutrašnje i spoljašnje površine malterisane.
- Kapacitet: Prema izvorima, sinagoga je projektovana za 1.200 ljudi, 900 muškaraca i 300 žena.
- Unutrašnja dekoracija: Slikarska dekoracija koja pokriva zidove i plafone verno je obnovljena prema originalu tokom restauracije.
Izvori često opisuju Veliku sinagogu u Edirneu kao najveću sinagogu u Turskoj i treću po veličini u Evropi. Bečka zgrada koja je služila kao model više ne postoji; zato je zgrada u Edirneu jedan od preživelih primera te arhitektonske linije.
Napuštanje, rušenje i obnova Vakufa
Tokom 20. veka, kako se zajednica postepeno smanjivala, sinagoga je izašla iz redovne upotrebe, a od 1983. stajala je potpuno prazna. Vlasništvo nad zanemarenom zgradom prešlo je na Generalnu direkciju vakufa 1995. 1997. srušili su se krov i jedan zid; preostala je u velikoj meri prednja fasada i deo zidova. Prema Anadolu Agency, koja je izveštavala posle obnove, na pad krova uticali su nagomilani sneg kroz godine i zanemarivanje. Do 2010. zgrada je na Maarif Caddesi ostala šuplja ljuštura, koja je stajala jedino zahvaljujući fasadi.
Obnova je tečla ovako:
1. 2010: Generalna direkcija vakufa uključila je zgradu u program obnove. 2. Krov i konstrukcija: Unutrašnjost očišćena od ruševina, krov ponovo zatvoren čeličnom konstrukcijom. 3. Površine: Urađeni unutrašnji i spoljašnji malteri, primenjeno oko 2.000 kvadratnih metara slikarske dekoracije. 4. Pomoćne zgrade: Završeni krov i malter na administrativnoj zgradi i pomoćnim objektima. 5. 26. mart 2015: Posle više od četiri godine rada sinagoga je ponovo otvorena ceremonijom.
Prema Anadolu Agency, na radove je potrošeno oko 5,75 miliona lira, a bogosluženje na dan otvaranja bilo je prvo u zgradi posle pauze od 46 godina. Danas sinagoga prima i bogosluženja u posebnim danima i kulturne događaje poput izložbi; upravlja Generalna direkcija vakufa.

Položaj u Kaleiçiju i informacije za posetu
Sinagoga je na Maarif Caddesi u mahali Dilaver Bey u Kaleiçiju. Pošto leži u istoj pešačkoj zoni kao Selimija, Ali Paşa čaršija i istorijske kuće Kaleiçija, lako se stiže iz centra grada. Oni koji žele da istraže Kaleiçi za jedan dan mogu koristiti našu jednodnevnu pešačku rutu kroz Kaleiçi, koja uključuje i sinagogu.
Lako je uključiti sinagogu u kratak obilazak Kaleiçija. Posle jutarnjeg pogleda na fasadu i enterijer sinagoge možete prošetati ulicama Kaleiçija do Ali Paşa čaršije, a odatle do Selimije. Popodne dodajte okolinu Eski Cami (Stare džamije) i Bedestena i videćete različite slojeve gradnje grada, od 15. do 20. veka, u jednom danu.
Šta znati pre posete:
- Bezbednost: Zgrada je pod stalnom zaštitom; na ulazu mogu biti pregledi torbe i tela, može se tražiti lična karta.
- Odeća: Pošto je mesto bogosluženja, birajte jednostavnu, skromnu odeću; unutra sledite uputstva osoblja.
- Posebni dani: Posete mogu biti ograničene u praznike i dane ceremonija.
- Radno vreme i uslovi ulaska: Pošto se dani i sati posete povremeno menjaju, pre odlaska proverite kod Regionalne direkcije vakufa u Edirneu ili aktuelnog zvaničnog izvora.
Sinagoga je u istoj četvrti kao naša kuća. Od naše kuće na spoljašnjoj ivici Kaleiçija do Selimije je 12–15 minuta hoda; iako nemamo privatni parking, blizina ivice četvrti znači da parkiranje nije problem ako dolazite autom. Rutu možete planirati preko naše lokacije u Kaleiçiju, Edirne (Google Maps) i odmoriti se između šetnji u našem kafiću u dvorištu u Kaleiçiju. Ako razmišljate o noćenju u četvrti, pogledajte našu stranicu o smestaju u Kaleiçiju, Edirne.
Višekulturalno arhitektonsko nasleđe Edirnea
Velika sinagoga samo je jedna od zgrada koje su u Edirneu kroz vekove ostavile različite zajednice. Dok se u centru grada uzdižu osmanske džamije poput Selimije i Üç Şerefeli, u drugim četvrtima preživela su i druga arhitektonska obeležja.
Jedno od njih jeste crkva Sveti Georgi u četvrti Kıyık na severoistoku grada. Među ljudima poznata kao Bugarska crkva, zgrada je 1880. podignuta uz dozvolu sultana Abdülhamida II. Prema Kültür Portalı (kulturnom portalu Turske), to je bazilika sa tri broda; iznad glavnog ulaza se uzdiže zvonik, a građena je od tesanog kamena i opeke. Posle obnove 2003–2004 crkva je ponovo otvorena za bogosluženje 9. maja 2004. Obnova je sprovedena u okviru protokola o zaštiti nepokretnog kulturnog nasleđa potpisanog između dve zemlje 2002–2003; tokom radova popravljene su i ikone i drveni ikonostas.
Zajedničko sinagogi i crkvi jeste da su obe podignute krajem 19. i početkom 20. veka uz dozvole iz perioda sultana Abdülhamida II. Posle dugog zanemarivanja obe su oživljene 2000-ih. Tragove ove raznolikosti vidi se i u muzejima i kolekcijama grada; za detalje pogledajte naš vodič kroz muzeje Edirnea.
Videti ove zgrade na istom putovanju omogućava da na licu mesta pročitate kulturnu raznolikost koju Edirne nosi kao granični grad. Da biste u jednoj listi videli druge važne stanice grada, pogledajte naš vodič šta videti u Edirneu.

Često postavljana pitanja
Gde se nalazi Velika sinagoga u Edirneu?+
Na Maarif Caddesi u mahali Dilaver Bey, Kaleiçi. Pešačke je udaljenosti od džamije Selimije i Ali Paşa čaršije. Ako ste u Kaleiçiju, uklopite je u istu šetnju sa Selimijom i Ali Paşa čaršijom, bez posebnog prevoza.
Kada je podignuta Velika sinagoga u Edirneu?+
Gradnja je počela 1906. Po uobičajenom shvatanju otvorena je za bogosluženje 1907; izvori turske jevrejske zajednice, pozivajući se na natpis na ulazu, daju otvaranje u aprilu 1909. Ferman je od 6. januara 1906, posle požara 1905.
Ko je arhitekta Velike sinagoge u Edirneu?+
Francuski arhitekta France Depré. Prema većini izvora, dizajn je po ugledu na Leopoldstädter Tempel u Beču. Dizajn se vezuje za Leopoldstädter Tempel u Beču, a zgrada stoji u ulici Maarif u Kaleiçiju.
Šta znači Kal Kadoš ha-Gadol?+
Hebrejsko je ime, u turskim izvorima prevedeno kao „Sveta velika sinagoga“ ili jednostavno „Velika sinagoga“. U turskim tekstovima pojavljuje se i kao „Kal Kadoš Agadol“. Oba oblika označavaju istu veliku sinagogu u Edirneu.
Zašto je podignuta Velika sinagoga u Edirneu?+
Svih 13 sinagoga u gradu izgorelo je u Velikom požaru 1905. Umesto njih, fermanom od 6. januara 1906 dozvoljena je gradnja jedne velike sinagoge. Svih 13 sinagoga grada izgorelo je 1905, pa je jedna velika zgrada zamenila taj niz. Zato priča počinje od požara, ne od praznog placa.
Koliko ljudi prima sinagoga?+
Prema izvorima, projektovana je za kapacitet od 1.200 ljudi, 900 muškaraca i 300 žena. Obnova 2010–2015 vratila je zgradu, a te brojke ostaju deo priče o gradnji.
Kada je obnovljena Velika sinagoga u Edirneu?+
Generalna direkcija vakufa započela je obnovu 2010. Posle završetka radova sinagoga je ponovo otvorena ceremonijom 26. marta 2015.
Da li je Velika sinagoga u Edirneu otvorena za posetioce?+
Da, prima posetioce; međutim, vrše se bezbednosne provere, a posete mogu biti ograničene u posebnim danima. Pre odlaska proverite dane, sate i uslove ulaska u aktuelnom zvaničnom izvoru.
Koliko je sinagoga bilo u Edirneu krajem 19. veka?+
Do kraja 19. veka bilo ih je trinaest, jer su kongregacije različitog porekla osnivale sopstvene. Imena odražavaju poreklo osnivača, među njima Aragon, Budin, Portekiz, Toledo i Romanyot. Umesto njih podignuta je jedna velika zgrada, na parcelama sinagoga Mayor i Pulya.
Koji bečki hram je poslužio kao model?+
Većina izvora kao model navodi Leopoldstädter Tempel, koji je dizajnirao Ludwig Förster i otvorio 1858. Neki izvori ukazuju na sefardsku sinagogu u Beču. Zgrada u Edirneu prati arhitektonski jezik oblikovan u Beču sredinom 19. veka.



